Petak, Studeni 17, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Općenito o morskim kornjačama

alt

U svim toplim i tropskim dijelovima mora možemo naći morske kornjače. Svoj cijeli život morske kornjače provode u moru. Jedino zenke izlaze na kopno da bi polegle jaja i odmah nakon toga se vratile u sigurno more. Mužjaci nikad ne napuštaju vodu. Sve kornjače mogu živjeti bez problema daleko na otvorenom moru, iako većina vrsta živi blizu obala jer im to olakšava parenje i traženje hrane. Jedino Lepidochelys olivacea i Dermochelys coriacea provode svoj život daleko od obala u otvorenom moru.
Ovisno o vrsti, morske kornjače dostignu veličinu od 1 do 2 metra. Najmanju predstavlja vrsta Lepidochelys kempii, koja je ujedno i najrjeđa i najugroženija vrsta morskih kornjača. Najveća vrsta je Dermochelys coriacea. Ona ujedno predstavlja i najvećeg gmaza koji se još danas nalazi na svijetu. Hrana im se sastoji od medusa, algi, rakova, školjki, manjih riba i slično tome. Morske kornjače pokazuju u odnosu na slatkovodne kornjače osnovne razlike, a jedna od njih je način plivanja. Dok slatkovodne kornjače prednjim nogama pojedinačno veslaju, morske kornjače veslaju objema nogama u istom smjeru. Jedina iznimka kod slatkovodnih kornjača je Carettochelys insculpta koja ima isti način plivanja kao morske kornjače. Stražnje noge kod morskih kornjača služe pretežno za upravljanje. Morske kornjače ne mogu uvući glavu i udove u oklop kao što to rade slatkovodne i kopnene kornjače. Osim kod Chelonia mydas, kod svih vrsta je oklop odraslih kornjača prekriven raznim organizmima kao što su alge, školjke, rakovi i slično. Nije poznato točno koliku starost morske kornjače mogu dostići, ali stručnjaci smatraju da je to otprilike 50 godina. Ukupno postoji sedam vrsta koje se dijele u dvije familije. Prva familija je Cheloniidae, druga je Dermochelyidae. U familiju Dermochelyidae jedino spada vrsta Dermochelys coriacea, dok ostalih šest vrsta spada u familiju Cheloniidae.
Razlog zašto je Dermochelys coriacea dodjeljena u posebnu familiju je taj što se fiziološki razlikuje od drugih vrsta morskih kornjača. U Jadranu možemo naći tri vrste morskih kornjača. Golemu želvu (Chelonia mydas), Glavatu želvu (Caretta caretta) i Sedmoprugu usminjaču (Dermochelys coriacea) koju nažalost jako rijetko možemo naći u Jadranskom moru.


Vrste i Podvrste



Familija Cheloniidae:

-Caretta caretta
-Caretta caretta caretta
-Caretta caretta gigas
-Chelonia mydas
-Chelonia mydas agassizii
-Chelonia mydas japonica
-Chelonia mydas mydas
-Chelonia mydas carrinegra
-Eretmochelys imbricata
-Eretmochelys imbricata imbricata
-Eretmochelys imbricata bissa
-Lepidochelys kempii
-Lepidochelys olivacea
-Natador depressus



Familija Dermochelyidae:

-Dermochelys coriacea


alt


Nakon parenja, koje se uvijek događa u vodi, morske kornjače prelaze velike razdaljine. Kako bi ta putovanja bolje izdržali, jedan broj korjača posjeduje razna osjetila, neke od njih čak posjeduju senzore. Dokazano je se da mnoge od njih prelaze velike razdaljine između mjesta na kojem nalaze hranu i mjesta gdje polažu jaja. Nije još poznato kako se na otvorenom moru orijentiraju. Zanimljiv je primjer kako Caretta caretta nađe nakon desetljeća ono mjesto gdje je sama izašla iz jajeta. Neki stručnjaci pretpostavljaju da osjet mirisa i dodira ima veze s time. Kada se izlegnu, male morske kornjače grizu pijesak kao da bi zapamtile okus i miris, a odrasle ženke rade isto prije polaganja jaja. Drugi stručnjaci opet pretpostavljaju da se kornjače na otvorenom moru orijentiraju pomoću sunca i zvijezda. Polaganje jaja se uvijek dešava noću, osim kod Lepidochelys kempii koja pretežno danju polaže svoja jaja. Kao što je već spomenuto, polaganje jaja je jedini razlog zašto morske kornjače izlaze na kopno. Udaljenost od mora može biti i do 100 metara, gdje morske kornjače traze pogodno mjesto za polaganje svojih jaja. Ovisno o vrsti, vremenski period polaganja jaja može varirati od 15 minuta do više sati. Nakon polaganja jaja, kornjača zakopa rupu i pobriše tragove tako da je teško pronaći gnijezdo. Nakon uspješnog polaganja jaja, izmučene kornjače se vraćaju u more. Jaja se razvijaju u razdoblju od 105 do 110 dana. Male kornjače se odmah upute prema sigurnom moru. Na tom putu su često žrtve ptica, rakova i sličnih životinja. One koje dođu do mora izložene su opasnostima većih riba. Pretpostavlja se da samo jedna od 1000 mladih dostigne spolnu zrelost.

Odrasle morske kornjače nemaju mnogo neprijatelja. Najveća opasnost im prijeti od čovjeka. Meso kornjača predstavlja delikatesu u razvijenijim zemljama, dok u manje razvijenim zemljama kornjače i njihova jaja služe kao gotovo svakodnevna hrana. Osim za hranu, kornjače se ubijaju i za razne vrste nakita, remenja, cipela, češljeva i drugih stvari. Japan, Meksiko i Indonezija su u prošlosti bili najveći proizvođači spomenutih stvari od kornjača. Smatra se da je samo Japan od 1970. godine ubio više od dva milijuna morskih kornjača za razne proizvode. U Japanu se smatra da kornjace donose sreću. To je uzrok zašto su male kornjače često tražene kao preparirane i lakirane da bi se objesile na zid. Drugi razlogi zbog kojeg su morske kornjače toliko ugrožene je zagađenje mora, pa morske kornjače u potrazi za hranom često zamjene plastične vrećice koje su besmisleno bačene u more sa meduzom i udave se zbog njih, komercijalan ulov riba gdje se kornjače uhvate u mreže i udave te uništavanje njihovih mjesta za polaganje jaja. Razni projekti, kao što je čuvanje i promatranje gnijezda te zakonske zaštite koje se provode posljednjih nekoliko godina, trebali bi zaštititi i sačuvati morske kornjače.



{fcomment}

{flike}

{fshare}

{plusone}



Share

Tko je online?

Imamo 89 gostiju i nema članova online

Najnoviji sadržaj

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5