Subota, Studeni 25, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Podloga u biljnom akvariju

Možda jedan od najbitnijih sastojaka za lijepi ubiljeni akvarij svakako je kvalitetna podloga. Postoje podloge različitih renomiranih proizvođača napravljene samo za akvarije, pa sve do onih koje se daju uz malo truda i volje pripremiti od sastojaka dostupnima svakome. U daljnjem tekstu pokušat ćemo reći nešto općenito o vrstama podloga, njihovom pripremanju, te se kritički osvrnuti na prednosti i mane nekih od njih. Budući da u akvaristici postoji veliki broj podloga, ovdje ćemo pokušat osvrnuti se samo na one koje se najčešće koriste na našim prostorima. Prije samog izlaganja treba spomenuti da ne postoji jedna univerzalna podloga koja će poslužit za sve akvarije, već ćemo je izabrati u skladu sa zahtjevima našeg biljnog akvarija (često i u skladu sa našim financijskim mogućnostima).

Čemu služi podloga?


Slažemo li biljni akvarij uvijek ćemo morati staviti podlogu. Bez obzira o kojoj se vrsti podloge radilo njena glavna uloga će biti omogućavanje razvoja korijenskog sustava biljke.  Dobar supstrat bi morao biti dovoljno prozračan jer se inače neće moći razviti korijenski sustav biljke. On treba omogućiti dovoljnu cirkulaciju kako bi hranjive tvari mogle lakše doći do korijena biljke. Prije ili kasnije svi će se supstrati „stvrdnuti“, no dok će se to kod pijeska dogoditi dosta brzo, kod šljunka će za to trebati puno više vremena. Kada se supstrat tako stvrdne javlja se problem jer nastaju anaerobni uvjeti zbog nedostatka kisika. Tada uslijed rada određenih bakterija mogu nastati spojevi koji, ako dođu u prevelikim količinama u  akvarijsku vodu, izazivaju pojavu algi, te su toksični za žive organizme. Jedan od načina da se to izbjegne jest uvođenje svrdlastih puževa (eng. Malayan trumpet snail) u akvarij. Mogu se vidjeti samo noću kada izlaze van, jer su preko dana ukopani u podlozi. Oni ruju kroz nju i tako onemogućuju da se stvrdne, te jedu sav višak riblje hrane i truleži od biljaka.

Daljnja uloga supstrata jest da nam on služi kao izvor hranjivih nutrijenata kroz duži vremenski period. Hranjive tvari koje biljke koriste za svoj rast, a koje dijelimo na makroelemente i mikroelemente, biljke će moći primati kroz vodeni stup. No većina biljaka će puno bolje rasti ukoliko im to omogućimo i preko korijenskog sustava iz podloge. To se osobito odnosi na biljke koje imaju jak korijenski sustav poput Cryptocorina i Echinodorusa. 

Podloga također ima i važnu ulogu u dušikovom ciklusu. U njoj se nalazi najveći broj bakterija koje će pretvarati amonijak i nitrite u nitrate, koji nisu opasni za živi svijet u vašem akvariju. Često se misli da je poanta procesa cikliranja stvaranje tzv. „pozitivnih “ bakterija u vodi (što jest djelomično točno), no puno je bitnije da se te bakterije nasele upravo u podlozi. Ukoliko želimo brzo zaciklirani akvarij nije toliko bitno sačuvati vodu iz staroga akvarija već je puno važnije da iskoristimo (ako je moguće) staru podlogu.


Opis nekih najčešće korištenih podloga:

Pijesak

Materijal koji je lako dostupan u prirodi i prodavaonicama. Prednost mu je to što je jeftin, te ga se lako može pripremiti za akvarij. Potrebno ga je isprati od nečistoća ili eventualno prokuhati. Njegova primjena u aquascapingu je najčešće kod imitacija potoka i stazica iz prirode. Također može poslužiti i kao dobra alternativa „tepih“  biljkama prednjeg plana jer je njegovo održavanje puno lakše, a ne gubi se na atraktivnosti. Ipak kao jedini supstrat koristi se isključivo u akvarijima gdje imamo biljke bez korijenskog sustava, tj. one koje primaju sve hranjive tvari direktno iz vode (Anubiasi, Bolbitisi, Microsorumi, različite vrste mahovina).

Lijepi postav s pijeskom kao podlogom, ali bez bilja s korijenom u supstratu 


Mana mu je to što ima malu  hranjivu vrijednosti. Neupućeni akvaristi ga znaju koristit kao gornji sloj podloge, no to nije dobro jer se pijesak jako brzo stisne i onemogućava razvoj korijenskog sustava i cirkulaciju u podlozi. Prilikom usisavanja podloge treba biti pažljiv jer stvara problem to, što ga se lako može podići, te se na usisavanjem gube veće količine pijeska kroz duži period. Može se dogoditi i da ga povuče pumpa filtera što dovodi do začepljenja filtera, a u težim slučajevima i do mehaničkih kvarova. Stoga je potrebno obavezno isključiti filtraciju i cirkulacijske pumpe prilikom održavanja akvarija i zamjene vode.  

Preporučena granulacija pijeska ne bi trebala biti ispod 0,3 mm. Akvaristi ga koriste u kombinaciji s drugim supstratima tako da ga miješaju s glinom, tresetom ili humusom. U tom slučaju on povećava gustoću spomenutog miksa i smanjuje zamućenje vode, no njegova hranjiva vrijednost i dalje je nikakva.  

Šljunak

Također lako dostupan i jeftin materijal koji se u akvaristici najčešće koristi kao podloga. Potpuno je inertan kao i pijesak, tako da od njega ne možemo očekivati nikakvu hranjivu vrijednost. Ukoliko ga koristite u akvariju, preporuča se da ispod njega ide neka vrsta hranjivog supstrata, a šljunak potom dolazi kao gornji sloj. Sloj šljunka iznad hranjive podloge bi trebao iznositi najmanje 2-3cm. Nikako nemojte koristiti šljunak šarenih i neprirodnih boja.


 
Granulacija šljunka ovisit će o biljkama. Biljke sa malim korijenskim sustavom poput Hemianthus callitrichoidesa, u granulacijama većim od 1-3mm konstantno se odvajaju od podloge jer se njihovo sitno korijenje teško zadrži u velikim granulacijama.  Zato   je 1-3mm preporučena granulacija za prednji plan akvarija. Veće granulacije se mogu koristit u pozadini aquascapea kod biljaka sa snažnijim korijenom.

Glina

Glina sadrži velike količine silikata, oksida željeza i aluminija, a u manjim količinama cink, bakar, bor i neke druge mikroelemente. Na to je potrebno obratiti pažnju jer neodgovarajući omjeri mikroelemenata mogu potaknuti alge te postat toksični za organizme u akvariju. Glina se najčešće koristi u kombinaciji sa humusom ili tresetom. Možemo napraviti i kuglice pomiješane s pijeskom i organskim materijalima, koje kad ih osušimo postavimo pod korijenje biljke.

Vrijedi istaknuti i Aquaclay podlogu koja je u zadnje vrijeme postala izrazito  popularna, a čiji je  sastav je glina (SiO2 56 %, Al2O3 19 %, Fe2O3 14 %).  Aquaclay ima oblik malih narančastih kamenčića sličnih šljunku koji su lagani i porozni što omogućuje bolju cirkulaciju vode u podlozi, te bolju izmjenu hranjivih tvari potrebnih biljci. Mana te podloge je što zbog male težine može izazivati probleme prilikom sadnje biljaka.

Glina crvenkaste boje, Flourit se također prodaje kao komercijalna podloga za akvarije. Može se, kao i Aquaclay, koristiti u kombinaciji s drugim supstratima, ili kao zadnji sloj supstrata. Prije stavljanja u akvarij potrebno ga je oprati ili će kasnije mutiti vodu.

Zemlja

Zemlja se u akvaristici koristi od samih početaka ovog hobija, ali je danas uz komercijalne podloge dosta izgubila na važnosti. Njene najveće prednosti su laka dostupnost, hranjiva vrijednost i mala cijena. Sadrži puno mikroelemenata i makroelemenata, što opet ovisi o njenom sastavu. Prilikom kupovine zemlje trebamo obratiti pažnju na dvije bitne stvari. Prva je da njen Ph bude u rasponu između 5-7, a optimalno bi bilo oko 6.5-6.6. Druga je da bi u zemlji trebalo biti u što manjoj mjeri zastupljeno olovo i živa te drugi teški metali.  

Nakon što smo nabavili zemlju, potrebno ju je pripremiti. To se radi tako da zemlju potopimo u bačvu ili neku drugu posudu te pustimo da tako odstoji 2-4 tjedna. U tom periodu trebamo svakih nekoliko dana mijenjati dio vode i miješati zemlju. Na taj će način iz zemlje izaći višak amonijaka i drugih elemenata koji bi mogli uzrokovati pojavu algi u akvariju. Također će se radom bakterija stabilizirati Ph i doći u idealne vrijednosti.  

Nakon što je zemlja odstajala, stavljamo je u akvarij. Sloj zemlje koji se stavlja trebao bi iznositi oko 3-5 cm, s time da morate računati da će se zemlja stisnut oko 20-30%. Akvaristi često koriste ženske čarape u koje stavljaju zemlju kako se kasnije prilikom presađivanja biljaka ne bi mutila voda. Također u tu svrhu možemo staviti i mrežicu (za komarce) preko zemlje.

Popularan je i tzv. mineralizirani supstrat, koja predstavlja zemlju sa dodacima gline, laterita, i kalij-klorida. Priprema je vrlo jednostavna. Zemlja se prvo stavi u bačvu s vodom.  Nakon nekoliko dana se ta zemlja izvadi iz bačve i raširi po velikom najlonu tako da sloj ne bude deblji od 2 cm. Potom se zemlju pusti da se skroz osuši sve dok ne postane mrvljiva pod prstima. U tom procesu sušenja dolazi do oksidacije zemlje, a mikrobi iz zraka ju mineraliziraju. Ovaj proces se ponavlja 3-4 puta. Znat ćemo da je zemlja mineralizirana kada više ne ispušta nikakav miris. Nakon što je zemlja mineralizirana dodaje se glina. Njen postotak bi se trebao kretati između 5-10% ukupnog volumena supstrata. Po potrebi se stavlja i pijesak, ali budući da on nema hranjivu vrijednost, može ga se i preskočiti. Prije nego stavite ovako pripremljenu zemlju u akvarij, na samo dno akvarija dodaje se kalijev klorid u vrlo tankom sloju tako da još vidite staklo dna. Nakon što ste dodali mineraliziranu zemlju, dolazi sloj šljunka i podloga je spremna za dodavanje vode. Ovakav supstrat trajat će u prosjeku između 1.5-2 godine, a nakon toga potrebno ga je zamijeniti. Mana mu je to što u početku ispušta veliku količinu makroelemenata u vodu što može izazvati pojavu algi, pa je zato potrebno raditi veće izmjene vode. Početnicima se isto tako ne preporuča iz razloga što će zbog stalnog premještanja biljaka imati zamućenu vodu od zemlje koju će izvući zajedno s korijenom biljaka.

Laterit i Vulkanit

Ovo su dva najčešće korištena komercijalna supstrata za akvarije.

Laterit je materijal na osnovi gline, bogat željezom koje mu daje crvenkastu boju, a vrlo je važan element u prihrani biljaka. Izgleda poput sitnog praha, pa ga je zato potrebno uvijek koristiti u kombinaciji sa drugim supstratima, bilo tako da preko njega stavi sloj šljunka, bilo da se koristi zajedno s tresetom, zemljom ili nekim drugim supstratom. Velika mu je prednost njegova hranjiva vrijednost, no kod većih akvarija dolazi do izražaja njegova cjenovna komponenta.

Vulkanit je kod nas vrlo česta komercijalna podloga visokih hranjivih vrijednosti. Koristi se kao donji supstrat preko kojega se stavlja sloj šljunka. Pošto je vulkanskog podrijetla, sadrži veliku količinu mikroelemenata i u kombinaciji sa gnojenjem preko vodenog stupa daje odlične rezultate kod uzgoja akvarijskih biljaka. Njegova sposobnost da veže na sebe katione iz akvarijske vode (eng. CEC- cation exchange capacity) i potom ih omogući korijenju biljaka čini ga odličnom podlogom za biljke. Također pošto ne sadrži makroelemente, njihovo unošenje u akvarij je pod kontrolom biljnog akvariste, što je osobito korisno kod startanja biljnog akvarija. Mana mu je kao i kod laterita, visoka cijena koja često odbija akvariste.


Postavljanje supstrata

Kada se odlučite na odgovarajuću podlogu potrebno ju je prvo pripremiti, pogotovo ukoliko se radi o nekomercijalnim podlogama. Komercijalne podloge su najčešće sterilne i nije ih potrebno pripremati, osim eventualno malo isprati kako ne bi mutile vodu. Kad smo to obavili prvo stavljamo sloj hranjive podloge u debljini od 3-5 cm ovisno o litraži akvarija. Ukoliko stavljamo zemlju, moramo znati da se zemlja stisne otprilike 20-30% nakon nekog vremena, pa je zato potrebno staviti malo više.  Zatim preko hranjive podloge najčešće stavljamo   šljunak u sloju od 2-4 cm ovisno o litraži akvarija. Ovaj sloj ide na hranjivu podlogu kako bi ju zadržao u donjem dijelu i kako ne bi mutila vodu.

Ukoliko želimo uzvisine u akvariju mogu se koristiti ženske čarape u koje se stavlja zemlja, aquaclay ili neki drugi supstrat. Kasnije se preko tako postavljene čarape stavlja sloj šljunka ili zemlje kako bi ju sakrio, a rezultat su brda ili terase u akvariju. Ako stavljamo dvije vrste završnog sloja, tada je potrebno te supstrate odvojiti kako se ne bi izmiješali. To se čini pomoću obične kartonske kutije izrezane i savijene tako da se dobije oblik koji odgovara dimenzijama akvarija i obliku iskrivljenja koji se želi postići. Najčešća kombinacija u aquascapingu je da u prednji plan dolazi kvarcni pijesak u koji se ništa ne sadi, dok je iza njega šljunak ispod kojega je hranjiva podloga. Ovaj prelazak iz šljunka u pijesak ne bi se smio isticati, pa se prikriva različitim kamenjem ili drvećem.

Još jedna stvar vizualne prirode jest da se zemlja obično ne stavlja sasvim do prednjeg stakla jer estetski to nije lijepo. Zato opet koristimo kartonska kutija i prvih 1-2 centimetara uz prednje staklo dolazi samo gornji sloj podloge, odnosno najčešće samo pijesak ili šljunak. 

Na kraju ostaje na vama da odaberete ono što mislite da je najprikladnije za vaš akvarij. Imajte na umu da većina lijepo ubiljenih akvarija ne može uspjeti bez dobre hranjive podloge bogate makro i mikroelementima.

Share

Tko je online?

Imamo 114 gostiju i nema članova online

Najnoviji sadržaj

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5