Četvrtak, Rujan 21, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Rasvjeta biljnih akvarija

Svjetlost je na vrhu potreba biljaka i ona nam određuje ostale faktore u našim biljnim  akvarijima. Određuje hoće li to biti highlight ili lowlight akvarij, koliko ćemo gnojiva morati dodavati u akvarij kako bi popratili rast biljaka, koju ćemo količinu CO2 ubacivati u akvarij kako bi omogućili biljkama iskoristiti svjetlost, a i to koliko ćemo često šišati naše biljke kao i koje ćemo biljke koristiti za aquascaping.



Ono što je važno upamtiti je da više svjetla znači i brži rast biljaka koji moramo adekvatno popratiti većom količinom gnojiva i CO2. Kod manje svjetla sve je obrnuto. Svatko će to odabrati u skladu sa svojim željama i mogućnostima održavanja akvarija.


Vrste rasvjete

Postoje više različitih tipova rasvjete, a mi ćemo se fokusirati samo na one tipove rasvjete koje su prihvaćene kao standard u akvaristici te za koje postoji najveći izbor lampi. To su T5 HO (high output) neonske lampe,  T8 neonske lampe i metal halid lampe.

T5 i T8 lampe

Promjer, dimenzije i potrošnja lampi
Osnovna razlika između tih vrsta neonske rasvjete je u njihovom promjeru. T5 lampe su tanje, imaju promjer 16mm, dok su T8 lampe promjera 26mm.


Također, razlikuju se i u dužini, koja je opet direktno povezana sa snagom tih lampi. Što je lampa duža, njena snaga će biti veća (što se vidi i iz tablica).


Tehničke karakteristike lampi

Proizvođači nam najčešće daju 5 vrijednosti za svaku lampu:
- snagu lampe izraženu u Wattima (W)
- temperaturu lampe u Kelvinima
- CRI indeks
- spektar
- svjetlosni tok izražen u lumenima

Snagu lampe u koleraciji sa dužinom lampi smo već pojasnili, pa krenimo dalje:

Temperatura
lampe izražena u Kelvinima jest boja svjetlosti. Iako ljudsko oko reagira samo na vrlo ograničeni raspon valnih duljina, tj. na vidljivu svjetlost, ono odlično raspoznaje i vrlo male razlike unutar tog raspona. Te male razlike nazivamo boje. Boje bi dakle bile male frekvencijske razlike u području vidljive svjetlosti. Najkraću valnu duljinu imaju ljubičasta i plava svjetlost, a najdulju crvena svjetlost.

Svi znamo da sunčeva svjetlost ima temperaturu oko 6000K. Pošto mi pokušavamo u akvariju imitirati tu svjetlost lampama, najbolje bi se to moglo objasniti ovako:
-   sunčeva svjetlost u podne, lampe 6000-6500K
-   sunčeva svjetlost prijepodne i popodne, lampe 5000-5500K
-   sunčeva svjetlost kod izlaska i zalaska sunce, lampe 2000-3000K
-   svjetlost za oblačna vremena bi bile lampe do 10500K


Zaključak koji se nameće jest da će lampe  <5500K isijavati žuto i crvenkasto svjetlo, dok će one >5500K isijavati svjetlost koja vuče prema plavkastoj svjetlosti, što je temperatura lampa viša.  U biljnoj akvaristici dokazano je da će sve lampe temperatura između 4000K-10000K bez problema uzgajati biljke, a koje ćemo odabrati ovisi samo o našim osobnim preferencijama. Nekome se sviđa plavkasti štih u akvariju koje daju lampe temperatura 10000K, dok će se nekom drugom svidjeti bijela, bistra svjetlost daylight lampi  od 6500K. Mnogi vole razne kombinacije lampi.


CRI indeks (eng. Color rendering index) mogao bi se prevesti kao odaziv svjetlosti, a iskazuje koliki raspon spektra može svjetlosno tijelo prikazati. Prikazuje se veličinama od 1 do 100, a što je viši, to je rasvjetno tijelo kvalitetnije (i skuplje). Sunce ima CRI 100. Najkvalitetnija rasvjetna tijela spadaju u klasu 1a i imaju CRI > 90, dok lampe koje se najčešće koriste u akvaristici većinom spadaju u klasu 1b sa CRI između 80-90.



Sad kad smo pojasnili te dvije tehničke karakteristike koje se nalaze na ambalaži lampe koje želimo kupiti, puno će nam biti lakše razumjeti o kakvoj se lampi radi. Ako na određenoj lampi piše oznaka 840, prvi broj će predstavljati CRI indeks 8, a druga dva temperaturu lampe (40 bi značilo 4000K). Ukoliko naiđete na lampu oznake 965, njen CRI iznos preko 90, a temperatura joj je 6500K.

Spektar je graf koji prikazuje koliku količinu energije neko rasvjetno tijelo emitira u rasponu od 400nm do 700nm (već prije spomenuti raspon vidljive svjetlosti).



Lumen
je jedinica svjetlosnog toka, obilježena SI jedinicom lm. Pošto svjetlosni tok predstavlja snagu zračenja koju emitira izvor svjetla u svim smjerovima sve je jasno. Što više lumena lampa isijava, to ja za naše biljke bolje. Dvije naizgled iste lampe po dužini i snazi, mogu isijavat potpuno različite količine lumena i na to treba obratiti pažnju.


Koju lampu izabrati?


Proizvođači akvarijske opreme rijetko prave lampe punog spektra, nego savjetuju kombinaciju raznih lampi kako bi se dobila imitacija punog spektra. To ne znači da mi ne možemo malo bolje potražit po specijaliziranim dućanima i pronaći lampe, CRI preko 80-90, koje se koriste za druge svrhe (npr. uredske) i koje su puno jeftinije nego akvarističke, a istih ili često boljih karakteristika.


Od najpoznatijih lampi, koje se mogu naći u trgovinama, akvarističkih i neakvarističkih, sastavili smo listu prema kvaliteti:

CRI>90   1A klasa
Osram lumilux deluxe, Philips TL-D 90, JBL Solar serija lampi, Philips TLD Graphica Pro, Osram Biolux series, Philips T5 HO 90, Osram Fluor lampe, Sylvania Activa.

CRI 80-89  1B klasa
Osram lumilux, Sylvania luxline, Hagen flora-glo, Hagen life-glo,  Dennerle akvarističke lampe, Philips TL-D super 80, Sylvania Daylightstar, Sera akvarističke lampe, Philips Master TLD Super 80, Arcadia Freswater, Arcadia Orginal Tropical.

CRI 70-79 2A klasa
Osram natura, Hagen Aqua-glo, Phillips TLD Aquarelle, Hagen Power-glo.

CRI 60-69 2B Klasa
Sylvania Gro-lux, Philips TLD 33, Sylvania standard series, Hagen Sun-glo, Sylvania Aquastar.

Napomena: lampe koje imaju niži CRI, proizvođač je predvidio da se koriste  u kombinacijama sa lampama drugačijeg spektra, i ne bi se trebale koristiti kao jedina rasvjetna tijela.


Koliko lampi koristiti?

Najpoznatije pravilo o potrebnoj količini rasvjete nad akvarijem posljednjih nekoliko godina jest watt/litra. Kako bi saznali koliko imate watta po litri rasvjete, trebate zbrojiti snagu vaših lampi u akvariju te to podijeliti sa volumenom akvarija (dužina x širina x visina akvarija).

Primjer: Imate akvarij dimenzija 60*30*35 sa dvije lampe T8 lampe od 18W u poklopcu. Ukoliko zbrojimo snagu lampi dobijemo 36W. Volumen akvarija, kad se pomnože dimenzije, ispada 63 litre (63000). Podijelimo li snagu lampi sa volumenom akvarija dobijemo podatak od 0,5-0,6 watta/litri.

Po toj računici određuje se o kojem se tipu akvarija radi:

Low light osvjetljenje (ispod 0,5 watt/litra)
Srednje osvjetljenje (0,5 – 0,75 watt/litra)
High light osvjetljenje (0,75-1,00 watt/litra)
Vrlo jako osvjetljenje (preko 1 watt/litra)

Pojavom modernijih T5 lampi koje imaju jači intenzitet od T8 lampi te su promjerom tanje i bolje se reflektiraju, pravilo watt/litra gubi svoju vjerodostojnost. U praksi se pokazalo da je, ukoliko se oslanjamo na to pravilo kod T5 rasvjete, jako teško uravnotežiti biljni akvarij i zadovoljiti sve potrebe biljaka. Jednostavno rečeno previše je svjetla u pitanju.


Iz tog razloga najprihvatljivije i najrazumljivije pravilo o količini potrebne rasvjete postalo je:
- sa dvije neonske lampe dužine akvarija, koje gore 8-10 sati dnevno, možemo napraviti većinu biljnih akvarija
- ukoliko je riječ o dubljim akvarijima ili imamo svjetlom najzahtjevnije vrste, sa još dvije lampe (T5 da gore samo 3-4 sata) uz one gore navedene, možemo napraviti bilo kakav aquascape


Reflektori obavezno!


Reflektori su u biljnoj akvaristici obavezni. Omogućuju nam bolje iskorištavanje svjetlosti tako što reflektiraju raspršenu svjetlost natrag u akvarij. S njima također svjetlost možemo usmjeriti tamo gdje nam je zbilja potrebna, jer većina reflektora ima plastične navoje koji se mogu okretati oko lampi. Proizvođači opreme tvrde da reflektori svojim djelovanjem povećavaju intenzitet svjetlosti za 150%. Možda ne baš toliko, al nisu daleko od istine.



Kada promijeniti lampe?

Starijim T8 lampama intenzitet opada brže nego modernijim T5 lampama pa ih je potrebno zamijeniti jednom godišnje.

T5 lampe se, uz prosječan period osvjetljenja od 8-10 sati, moraju zamijeniti svakih 10000-2000 sati rada, otprilike svake 3 godine.

Metal – Halid rasvjeta

Iako se ta vrsta rasvjete koristila već dugo u razne botaničke svrhe te u morskoj akvaristici, u biljnoj akvaristici pojavila se tek zadnjih godina. 


Zašto MH rasvjeta?

Njena najčešća upotreba je kod dubokih akvarija pošto MH lampe imaju izrazito jak intenzitet isijavanja. Iz istog razloga koristi se isključivo kod otvorenih akvarija bez poklopca gdje se montira kao viseća rasvjeta te tako pruža niz prednosti.

Najveća je svakako mogućnost reguliranja intenziteta rasvjete podizanjem i spuštanjem MH lampe, od i prema površini vode. To je osobito korisno kod formiranja biljnih akvarija jer možemo nakon sadnje biljaka podizanjem lampe smanjiti intenzitet svjetla prvih tjedana dok nam se biljke ne prilagode na nove uvjete.


Kolika će biti udaljenost kasnije ovisit će o vrsti biljaka koje  ćemo koristiti u našem aquascapeu.
 - najmanja udaljenost na koju se MH lampa postavlja od površine vode je 30 cm i sa tako jakim intenzitetom svjetlosti možemo uzgajati sve svjetlom zahtjevne biljke (sve stabljikaste biljke, tepih biljke)
 - ukoliko podignemo MH lampu na 40cm, intenzitet svjetlosti je dosta slabiji, ali opet dovoljan za rast većine biljaka. Dodatni prostor nam omogućuje uzgoj i listova pojedinih biljaka iznad površine akvarija, emerzno, što daje dodatnu atraktivnost svakom aquascapeu.
 - sa 50 cm podignutom MH rasvjetom od površine vode, intenzitet svjetla je još slabiji i pogodan za uzgoj svih svjetlom nezahtjevnih vrsta kao što su Cryptocorine, paprati i Anubiasi, a opet ostavlja još više mjesta za emerzni rast listova iznad površine

Još jedna od prednosti kod korištenja ovakvog tipa rasvjete jest da pošto nema poklopca, već je uglavnom riječ o otvorenim tipovima akvarija, svakodnevno šišanje i održavanje akvarija je puno lakše.


Nedostatci


Ovako superiornoj rasvjeti teško se može naći puno mana. Ako bismo izdvojili poneku to je početna cijena jedne takve rasvjete koja prosječnog akvarista može odbiti od kupnje. MH lampe također troše više struje od neonske rasvjete i dosta se griju.


Koliko MH lampi?

Jedna MH lampa od 150W može u akvariju dubokom 60cm (ili manje), pokriti površinu 60cm*60cm. Ukoliko je dubina akvarija još veća koriste se snagom još jače lampe (250W).


Amanov način


Vlasnik najpoznatije akvarističke marke na svijetu ADA, guru aquascapinga Takashi Amano, odnedavno je u svoju liniju osvjetljenja uveo kombinaciju neonske rasvjete sa MH rasvjetom te je na taj način iskoristio prednosti jedne i druge vrste rasvjete. Na taj način je dobio rasvjetu kao u prirodi: ujutro i navečer slabiju, dok je u sredini perioda osvjetljenja svjetlo najjače.

Sa dvije neonske lampe, akvarij je osvijetljen 10 sati dnevno. CO2 sistem se pali kad i te neonske lampe. Tek nakon 2-3 sata pali se i MH rasvjeta kad je akvarij već dobro zasićen sa CO2, što rezultira ogromnom fotosintezom. MH rasvjeta se gasi nakon 4-6 sati i opet nastavlja gorjeti samo neonska rasvjeta. Tako je postignut idealan uvjet da je najjači intezitet svjetlosti u doba najveće zasićenosti akvarija sa CO2.



Kako često mijenjati MH lampe?

Preporuka je zamijeniti lampu svakih 4000-5000 sati rada. To bi bilo vremenski svakih godinu i pol - dvije, ako Vam rasvjeta gori 8 sati.

http://www.bulklights.com
www.arcadia-uk.info/
www.fishtankpet.com/
http://www.projectaquarium.com/
www.adana.co.jp

Share

Najnoviji sadržaj

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5