Srijeda, Rujan 20, 2017
Croatian English French German Italian Serbian Slovenian
   
Text Size

Pretraživanje

Članci

Osnove morske akvaristike 3 - Filtracija

ImageMetabolizam (izmjena tvari) akvarijskih organizama ima za posljedicu nakupljanje organskog otpada. Djelovanjem mikroorganizama dolazi do razgradnje tog otpada. Krajnji produkti razgradnje su voda, ugljični dioksid, te spojevi dušika i fosfora. Spojevi dušika se aerobnom razgradnjom pretvaraju preko amonijaka i nitrita u nitrat, dok se daljnjom anaerobnom razgradnjom nitrati mogu pretvoriti u dušik. Amonijak i nitrit su otrovni za većinu životinja u akvariju već u koncentracijama manjim od 1 mg/l vode, dok je nitrat mnogo manje štetan, životinje ga toleriraju i u do 100x većim koncentracijama. Fosfat nije direktno otrovan, ali on kao i nitrat potiče razvoj u akvariju neželjenih algi.Zadatak filtracije akvarija je odstraniti iz sustava sve te nepovoljne produkte metabolizma.

Opširnije:Osnove morske akvaristike 3 - Filtracija

Osnove morske akvaristike 2 - Svjetlo u morskom akvariju

ImageSvjetlo je izvor života u prirodi i kvalitetno svjetlo iznimno je važno u morskoj akvaristici, a ujedno i jedna od najskupljih tehničkih stavki.Velika većina koralja i drugih sesilnih pa i neki nesesilnih invertebrata (bezkralježnjaka) živi u simbiozi sa jednostaničnim algama (Zooxanthelama) i produkti fotosinteze tih algi čine dobar, ako ne i glavni dio prehrane tih organizama. Zbog toga je u morskom akvariju potrebno osigurati dovoljnu količinu svjetla dovoljnog intenziteta, ako želimo održati te organizme zdravima i osigurati im preživljavanje i daljnji rast.

Opširnije:Osnove morske akvaristike 2 - Svjetlo u morskom akvariju

Osnove morske akvaristike 1 - Uvod

ImagePrvi članak o osnovnim stvarima i pojmovima vezanima uz morsku akvaristiku. U ovoj seriji članaka obraditi će se sve, od stakla, preko kemije vode pa do organizama u morskom akvariju.

Opširnije:Osnove morske akvaristike 1 - Uvod

SPONGIA (Porifera) - Spužve

ImageSpužve su vrlo jednostavno građene višestanične životinje. Nemaju pravog tkiva ni organa, a stanice imaju znatan stupanj nezavisnosti. Sve spužve su u odraslom stanju sjedilačke. Gotovo sve su isključivo morske, osim jedne porodice (Spongilidae) koja živi u vodama na kopnu. Različite su veličine - dok su neke vapnene spužve velike kao zrno graška, gruge mogu biti visoke 1m. Rast i oblik spužve uvjetovani su prirodom podloge za koju se spužva prihvaća, brzinom strujanja vode i valovima.

Opširnije:SPONGIA (Porifera) - Spužve

CNIDARIA - Žarnjaci

ImageŽarnjacima pripadaju poznate životinje: koralji, moruzgve, meduze i hidre.

S obzirom na stupanj razvoja žarnjaci imaju jedan ili dva strukturalna oblika tzv. POLIP i MEDUZA. Tijelo polipa je cjevasto, pričvršćeno aboralnim polom, dok se na suprotnom, oralnom polu nalaze usta i lovke. S obzirom na građu polipa razlikujemo tri skupine žarnjaka: ANTHOZOA (koralji), SCYPHOZOA (režnjaci) i HYDROZOA (obrubnjaci).

Opširnije:CNIDARIA - Žarnjaci

BRYOZOA - Mahovnjaci

Image Boje mora kroz ljepotu mahovnjaka

Postoji neka nepoznata slatka tajanstvenost mora, čije nježno strašno gibanje kao da govori o nekom duhu, sakrivenu u dubini.

Herman Melville

Opširnije:BRYOZOA - Mahovnjaci

Stranica 2 od 2

Tko je online?

Imamo 110 gostiju i nema članova online

Najnoviji sadržaj

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5