Prečesto se u svom poslu susrećem s ljudima koji imaju velikih problema s algama ili samo mutnom vodom u akvariju. Naravno, njih 90% traži savjet kako je se najlakše riješiti. Brzog rješenja nema.
Zaista nije nužno u detalje poznavati fiziologiju podvodnog bilja za hobističko bavljenje akvaristikom, ali nije zgoreg poznavati neke osnovne informacije o građi biljke i funkciji njenih osnovnih dijelova. Tako ćemo lakše razumijeti njene potrebe i shodno tome znat ćemo se o svojoj biljci bolje brinuti.
"Zlatne" alge su uglavnom ograničene na slatkovodna staništa, ali nekoliko vrsta je nađeno i u moru. Slatkovodne vrste su osobito zastupljene u čistim, osunčanim površinskim vodama (oligotrofnim jezerima, slabo kiselim /pH<7/ do neutralnim /pH=7/).Opisano je više od 1000 vrsta. Klasifikacija je kontroverzna. Različiti ksantofili (među inim lutein i fukoksantin), te beta karoten gotovo u cjelosti prekrivaju klorofile "a", "c1" ili "c2"(zlatnosmeđe do smeđe obojene alge).
Nitasti oblici zelenih (Chlorophyceae) i crvenih (Rhodophycaea) alga, među kojima nalazimo "dobre, loše i zle" (jedino nedostaje glazba E. Moriconea), najčešći su uzrok glavobolje kod akvarista. Akvaristi su im dali opisna imena poput bradolike, četkaste, dlakaste, krznolike, grmolike, rogolike …(eng. hair, horse hair, staghorn, beard, brush, whorl, fur, bush, pelt, haystock, fuzz, itd.), pa ovo šarenilo naziva otežava prepoznavanje i uglavnom zbunjuje akvariste. Najjednostavniji (i najtočniji) način amaterske identifikacije alga je razvrstavanje po obliku grananja i dužini niti.
Alge kremenjašice (ili silikatne alge) su, za razliku od cijanobakterija, prave alge. Rasprostranjene su u vodama (slatkim i morskim) svih klimatskih područja Zemlje. Poznate su kao bioindikator čistoće vode, međutim, među njima nalazimo i vrste koje vole eutrofne vode (npr. vrste iz roda Nitzschia). Podnose temperature između 0 - 50 °C, (optimalno 10 -20° C), sklonije su područjima slabijeg svjetlosnog intenziteta (veće dubine). Najbolje uspijevaju u vodi slabo alkalične reakcije (pH>7). Za život im je neophodan silicij (Si), a česte su i u vodama bogatim željezom (Fe). Uz hrizolaminarin, kremenjašice kao rezervnu tvar nakupljaju i lipide - ulje u vidu sitnih kapljica (lebdenje i antifriz !) .
Zelena čupava algaOva alga se može jako brzo formirati u gusti zeleni tepih na površinama koje su izložene jačem svjetlu. Naraste do 4 cm. Trajanje osvjetljenja duže od 12 sati na dan moze dovesti do pojave ove alge, kao i disbalans makroelemenata. Obično se pojavljuje u akvarijima s niskom razinom CO2 i NO3.
OPĆENITO O ALGAMA...Alge su odjeljak biljaka, razvrstane u sedam razreda (Cyanophyta, Chlorophyta, Cryptophyta, Dinophyta, Haptophyta, Heterocontophyta i Rhodophyta), a razredi prema stupnju organizacije na različiti broj redova, redovi na rodove... Fikologija je znanost koja se bavi proučavanjem alga (stariji naziv algologija se ponekad koristi kao sinonim za fikologiju), a algi ima nekoliko desetaka tisuća vrsta.
Alge nalazimo u oceanima (sve do dubine od oko 300 metara, ovisno o bistrini vode), rijekama, jezerima, zemlji, drveću, kamenju i naravno – u akvariju. Žive pričvršćene za dno (bentoske vrste), za druge biljke ili alge (epifiti), ili slobodno plivaju (fitoplanktonske vrste). Unutar redova Rhodophyceae i Pheophyceae stvaraju se i jednostavna biljna tkiva. Neke alge se mogu kretati pasivno (plinski mjehurići/vakuole i kapljice ulja) ili aktivno (bičevi), odnosno klizanjem.
Novela o Fotosintezi" je pojednostavljena priča o ulozi svjetla u fotosintezi, u fototropizmu i fotoperiodizmu, koja će, vjerujem, biti od pomoći u boljem razumijevanju i nalaženju odgovora na mnoga tako često ponavljana pitanja među akvaristima.
