
Opisano je više od 1000 vrsta. Klasifikacija je kontroverzna. Različiti ksantofili (među inim lutein i fukoksantin), te beta karoten gotovo u cjelosti prekrivaju klorofile "a", "c1" ili "c2"(zlatnosmeđe do smeđe obojene alge).



Ova alga se može jako brzo formirati u gusti zeleni tepih na površinama koje su izložene jačem svjetlu. Naraste do 4 cm. Trajanje osvjetljenja duže od 12 sati na dan moze dovesti do pojave ove alge, kao i disbalans makroelemenata. Obično se pojavljuje u akvarijima s niskom razinom CO2 i NO3.

Alge su odjeljak biljaka, razvrstane u sedam razreda (Cyanophyta, Chlorophyta, Cryptophyta, Dinophyta, Haptophyta, Heterocontophyta i Rhodophyta), a razredi prema stupnju organizacije na različiti broj redova, redovi na rodove... Fikologija je znanost koja se bavi proučavanjem alga (stariji naziv algologija se ponekad koristi kao sinonim za fikologiju), a algi ima nekoliko desetaka tisuća vrsta.
Alge nalazimo u oceanima (sve do dubine od oko 300 metara, ovisno o bistrini vode), rijekama, jezerima, zemlji, drveću, kamenju i naravno – u akvariju. Žive pričvršćene za dno (bentoske vrste), za druge biljke ili alge (epifiti), ili slobodno plivaju (fitoplanktonske vrste). Unutar redova Rhodophyceae i Pheophyceae stvaraju se i jednostavna biljna tkiva. Neke alge se mogu kretati pasivno (plinski mjehurići/vakuole i kapljice ulja) ili aktivno (bičevi), odnosno klizanjem.
